ŠTO SU TO BILATERALNI UGOVORI?

Bilateralni ugovori ili bilateralni sporazumi su posebne vrste pisanih sporazuma zaključenih uglavnom između dviju suverenih država. Kao ugovorna strana bilateralnih ugovora često se nalaze i međunarodne organizacije, poput Ujedinjenih naroda ili Svjetske trgovinske organizacije.

Glavna svrha sklapanja bilateralnih ugovora je poboljšavanje ili jačanje praktične suradnje među državama te rješavanje svih onih nesuglasica koji utječu odnosno mogu utjecati na živote državljana obiju zemalja.

Obzirom da su Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska države koje su u raznim i svakodnevnim društvenim i ekonomskim situacijama naslonjene" jedna na drugu, pobliže ćemo predstaviti najznačajnije ugovore iz našeg kuta gledišta, a koje je svakako dobro poznavati.

BILATERALNI SPORAZUMI IZMEĐU BiH & REPUBLIKE HRVATSKE

Neki od značajnijih međusobnih ugovora potpisanih između Hrvatske i Bosne i Hercegovine su:

  1. Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom državljanstvu.
  2. Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu.
  3. Sporazum između Vlade Republike Hrvatske, Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima.
  4. Ugovor o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
  5. Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izručenju.
  6. Sporazum između Vlade Republike Hrvatske, Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade FBiH o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima.

Ugovorom o dvojnom državljanstvu omogućeno je i zajamčeno osobama (koje za to imaju zakonske uvjete obiju država) stjecanje dvojnog državljanstva. Prema ovom ugovoru, jasno je ugovoreno da dvojni državljanin smatra isključivim državljaninom zemlje ugovornice na čijem se teritoriju nalazi pri čemu za njega ondje vrijede sva prava ali i obveze te ugovornice. Ugovor je u praksi olakšao velikom broju osoba pri poslovanju, stjecanju nekretnina ali i drugim građanskim privilegijama.

Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sklopljen je 2005. godine s ciljem rješavanja problema međunarodnog dvostrukog oporezivanja. Primjenjuje se na osobe koje su rezidenti jedne ili obiju država ugovornica. Rezident je svaka osoba koja prema propisima te države u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog propisanog obilježja, poput državljanstva.

Fizička osoba može biti državljanin jedne zemlje, a rezident druge. Ili može biti državljanin obje zemlje ali rezident samo jedne. Dvostruko oporezivanje nastaje kada se na isto oporezivo dobro više puta plati porez. Prema naprijed navedenom ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja primjenjuje se metoda običnog odbitka što znači da država rezidentnosti dopušta odbitak plaćenog poreza u državi ugovornici, ali samo do iznosa poreza koji bi na taj dohodak ili dobit bio plaćen u državi rezidentnosti.

Sporazum o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima sklopljen je s općenitim ciljem povećanja efikasnosti na području pravosuđa i kao takav je iznimno bitan u svakodnevnom radu pravosudnih tijela. Pravna pomoć u konkretnom slučaju znači brže dostavljanje i uručivanje pismena, razmjenu obavijesti o pitanjima iz zakonodavstva i kaznene evidencije te obavljanje procesnih radnji, kao što su dostava materijalnih dokaza, saslušanje okrivljenih, svjedoka, vještaka i drugih osoba, sudski uviđaj, vještačenje i drugo.

Ugovor o socijalnom osiguranju

Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju sklapaju se često između susjednih država u svrhu konkretnog uređenja socijalnog zakonodavstva u međusobnim odnosima. Iz tog su razloga Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina sklopile Ugovor o socijalnom osiguranju kojim se reguliraju odnosi u zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti, mirovinskom i invalidskom osiguranju, osiguranju za slučaj nesreće na poslu i profesionalne bolesti te osiguranju za slučaj nezaposlenosti.

Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izručenju

Ugovorom se detaljnije uređuju kaznena djela na koja se ugovor o izručenju odnosi, zatim načini komuniciranja tijela postupanja, pitanja dokumentacije te druge praktične stvari u samoj primjeni.

Tako treba razlikovati dvije kategorije ugovorenog izručenja između Hrvatske i Bosne i Hercegovine:

  1. osobe protiv kojih se vodi kazneni progon – dakle kazneni proces je tek na početku
  2. osoba je već pravomoćno osuđena – dakle izručenje je u svrhu izvršenja kazne

Osim toga, da bi se riješilo pitanje izručenja potrebno je uzeti u obzir klasifikaciju kaznenog djela, kao i činjenicu da li osoba posjeduje državljanstvo države u kojoj je u prebjegu.

Tako je naglasak primjene ugovora je na izručenju s obzirom na posebno teška kaznena djela, poput organiziranog kriminala i korupcije te drugih teških kaznenih djela, definirano kroz članak 7. iz kojeg donosimo stavak 2.:

Izručenje vlastitih državljana u svrhu izvršenja pravomoćno izrečene kazne zatvora ili mjere koja uključuje oduzimanje slobode dopustit će se ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Ugovorom za kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca koja su kažnjiva prema pravu obiju država ugovornica, ako trajanje kazne zatvora ili mjere koja uključuje oduzimanje slobode, odnosno njihov ostatak koji se treba izvršiti iznosi najmanje dvije godine."

U Ugovoru se kategoriziraju i druga teška kaznena djela, ali o tome nećemo ovom prilikom. Ako Vas zanimaju detalji, preuzmite Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izručenju ovdje.

> Ukratko

Izručenje hrvatskih državljana ili obrnuto, izručenje BiH državljana, ovisit će i o institutu dvojnog državljanstva, kao i "težini" kaznenog djela, a i od toga da li je kazneni proces tek na početku ili je osoba već pravomoćno osuđena. Kada se svi faktori uzmu u obzir, može se govoriti o eventualnom izručenju državljanina, što naravno treba ispitati.

Sporazum o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima

Ovaj Sporazum zaključen je sa željom unapređenja i razvijanja suradnje u pogledu izvršavanja kaznenih sankcija.

Države su se tako obvezale da će na molbu međusobno izvršavati odluke suda u kaznenim stvarima koje je donio sud jedne države ugovornice protiv državljanina druge države ugovornice ili protiv osobe koja na njenom teritoriju ima stalno prebivalište.

> Primjerice, državljanin Bosne i Hercegovine koji je u Republici Hrvatskoj pravomoćno osuđen na izvršenje kazne zatvora, sukladno naprijed navedenom sporazumu ima pravo zahtijevati od nadležnog suda izvršenje izrečene zatvorske kazne na području Bosne i Hercegovine.

The content of this article is intended to provide a general guide to the subject matter. Specialist advice should be sought about your specific circumstances.